grbHNnew
Opština Herceg-Novi
Zvanični internet portal

Parkovi i vrtovi

Posebne znamenitosti Herceg Novog, pored crkava, manastira, tvrđava, muzeja, jesu vrtovi i parkovi hercegnovskog kraja. Bujno zelenilo Herceg Novog i okoline, oduševljavaju svojom praiskonskom ljepotom i raznolikošću turiste, usputne prolaznike, pa i same Novljane. Ljudi iz ovog podneblja, po prirodi nemirnog duha, a naročito pomorci, sa svojih dalekih putovanja donosili su najrazličitije biljke, kao svojevrsno sjećanje na zemlju i ljude, mora i obale svojih dalekih putešestvija. Na taj način, pored domaće mediteranske flore, u Herceg Novom raste preko 250 različitog egzotičnog bilja.

Park hotela "Boka"

Tu, na tlu hercegnovske rivijere, brojne palme, magnolije, eukaliptusi, mimoze, agave, civasi, pronašli su svoju novu postojbinu, tako da sa domaćom vegetacijom čine jedinstvenu zelenu oazu. Na taj način, floru Herceg Novog i okoline čine mediteranska, tropska i suptropsak vegetacija.

Park Savinska Dubrava pruža se u pravcu zapad-istok i spaja Herceg Novi sa Meljinama. Na krečnjačkom grebenu, koji se uzdiže piramidalno, vijugaju šumske staze kroz oleandre, pitospore, borove, čemprese, grabove, kestenove, hrastove koji vode do prelijepih vidikovaca- belvedera, odakle se pružaju vidici na Bokokotorski zaliv i okolinu. U tom ambijentu smješten je manastir Savina, crkva Sv. Ane i spomen rodoljubima streljanim u I svjetskom ratu.

Park-vrt Zavičajnog muzeja na Toploj zasađen je sa više od stotinu biljnih vrsta, koje su donesene sa svih meridijana. Pored tipičnih mediteranskih biljaka (oleandra, primorskih borova, čempresa...), dominiraju palme, kaktusi, agave i drugo sukulentno bilje, a aloje su ovdje formirale veliku skupinu. Pješčanom stazom stiže se do mora i grebena na kome je skulptura kupačice.

U neposrednoj blizini parka Zavičajnog muzeja nalaze se i parkovi  "San rizort" hotela  (nekadašnji hoteli „Centar“ i „Topla“).

U parkovima dominiraju svilenasta alipicija-mimoza i palma vašingtonija iz Kalifornije, čija je visina preko 20 m, i to je jedna od najdekorativnijih egzotičnih biljnih vrsta u ovom kraju. Srednjim dijelom parka protežu se libanski kedar i čempresi, čije razgranate krošnje, za ljetnih vrućina, imaju funkciju prirodnog suncobrana. Idući ka moru, sa desne strane, nalaze se kaktusi, agave i juke, koje prate stazu.

Na zidovima i u vrtovima okolnih kuća dominiraju nadaleko čuvene hercegnovske bogumile, koje zajedno sa mimozama daju neodoljivu čar ovom kraju.

Za park „ Boka“ slobodno možemo reći da je i „botanički vrt Jadrana“. Sa realizacijom parka započelo se jiš davne 1908. godine, kada se u centralnom dijelu grada, zajedno sa hotelskom zgradom ( koja je srušena u zemljotresu 1979. godine), započelo formiranje parka; iz tog razloga odomaćio se izraz „ Park hotela Boka“.

Parkovska površina je rijetka zelena oaza mediteranskog bilja u kojoj je i preko 80 vrsta biljaka koje su porjeklom iz tropskih i suptropskih krajeva. Dominantno mjesto pripada različitim vrstama palmi, visokim i vitkim vašingtonijama iz Južne Kalifornije, datuli sa kanarskih ostrva, kao i datulama iz Arabije i Sjeverne Afrike, brazilskoj kokos palmi; tu su i zimzelene magnolije, aralije i sukube. U sredini parka je visoka odrina sa puzavicama glicinije, koje daju hladovinu centralnom dijelu parka. U samom središtu parka je fontana sa skulpturom boginje lova, rad vajara Petra Palavičinija ( 1888-1958). Cjelokupan park je formiran na relativno strmom terenu i stoga je pravljen terasasto, u baroknom stilu, sa prekrasnim vidikovcima sa kojih se pruža izuzetan pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv, Lušticu, Njivice, Žvinje, Igalo... Park „Boka“ predstavlja svojevrsnu hortikulturno-istorijsku vrijednost.

Po svojoj ljepoti ističu se i parkovske površine u Igalu, skladno oblikovane, sa biljnim zasadima kojih ima u većini hercegnovskih parkova, vrtova i perivoja: mimoza, palmi, pitospora, eukaliptusa, bogumila, limuna, narandži, kivija, maslina...

 

FaLang translation system by Faboba