grbHNnew
Opština Herceg-Novi
Zvanični internet portal

Rivijera

Za orijentaciju prilikom uplovljavanja u teritorijalno more Crne Gore, odnosno ulaska u Bokokotorski zaliv, poslužiće vam rt Oštra, sa lijeve strane i ostrvo tvrđava- Mamula, sa desne strane.


Nautička karta Boke Kotorske (1:100 000), 1,3MB

Za Bokokotorski zaliv važe posebni propisi za plovidbu:

a) zabranjeno je zaustavljanje, pristajanje i sidrenje u morskom prolazu na ulazu-izlazu u Bokokotorski zaliv;

b) sva plovila moraju samnjiti brzinu na najviše 12 čv, au prolazu kroz Kumborski tjesnac i tjesnac Verige najveća brzina je 8 čv. Prilikom plovidbe kroz kumborski tjesnac svi plovni objekti (brodovi, jahte, čamci...) moraju prolaziti na daljini najmanje 50 metara od željezničko-betonskog pristaništa (mosta) u Kumborskoj luci.

Od rta Oštra 42º 24'  i 18º 32', svjetlo na W strani ulaza u Boku Kotorsku. Dalje za plovidbu kroz Bokokotorski zaliv, odnosno uz hercegnovsku rivijeru susrećete se sa brojnim mjestima (markirani na nautičko-turističkoj karti). Radi lakše orijentacije daće se prikaz značajnih središta.

U samom Herceg Novom luka i marina smješteni su na sjevernoj obali zaliva. Za orijentaciju će poslužiti kameni obelisk sa svjetlom na glavi lukobrana i zidovi tvrđave. Prilikom uplovljavanja naročito treba obratiti pažnju na hrid Karatoč ( prilazeći sa jugoistoka), a pri ulazu u luku –marinu na dvije hridi Rogovi, 200 m sjeverozapadno od početka lukobrana; na daljini od 20-tak metara pažnju treba obratiti na potopljeno kamenje. Jahte se mogu vezati na početak lukobrana, glavu lukobrana (dubina 3-7 m). Smještajni kapacitet luke je  40 vezova. Maksimalna dužina broda koji puni gorivo u luci 20 m, dok je maksimalni gaz za punjenje goriva 2,5 m.

Snadbjevanje, kao i ostale usluge mogu se dobiti u samom gradu Herceg Novom, ili u Igalu, a snadbjevanje gorivom vrši se u marini.

Idući obalom, na 3. km istočno od centra Herceg Novog, smjestilo se pitoreksno turističko naselje Meljine, sa morskom obalom u dužini od 1 km. Naselje se spominje i prije osnivanje grada Herceg Novog, kao luka Dračevica, u jednom Dubrovačkom dokumentu  iz 1371. godine. Sve do 1936. godine, Meljine su imale Lučku kapetaniju. U Meljinama se nalazi jedan od najstarijih i najočuvanijih lazareta na Jadranu, koji danas egzistira kao odmaralište i poslovni objekat u sklopu A.D. „Južni Jadran“. Meljinski lazaret sagrađen je 1729. godine, a 1741. godine dovedena je u njega i živa voda sa Savine. Lazaret, kakav je danas, predstavlja jednu od najvećih i najinteresantnijih građevina Boke XVIII i XIX vijeka. Ispred lazareta nalazi se luka (marina) sa dva pristaništa, jedno je veće, a drugo manje.

Zelenika 42º 27' i 18º 35', nalazi se na udaljenosti od 4.5 km istočno od Herceg Novog, sa morskom obalom dugom 2 km. Zgrada nekadašnjeg hotela, na samoj obali, crkva ( manastir Savina) i lučko svjetlo na pristaništu orjentacija su pri uplovljavanju. Luka je izložena južnim i jugozapadnim vjetrovima, uz moguće udare jake bure. U luci se mogu vezivati jahte i brodovi. Dubina mora je od 4-6 metara ( na jugozapadnoj strani), odnosno 5-8 metara na jugozapadnom dijelu pristaništa. U mjestu je ispostava Lučke kapetanije Kotor i carinarnica. Luka (marina) je otvorena za međunarodni saobraćaj tokom čitave godine. Snadbjevanje gorivom, vodom i ostalim robama i uslugama, moguće je u luci ili samom mjestu. Naziv Zelenika potiče od mediteranske zimzelene biljke zelenika. Zelenika je preteča turizma u opštini i poznata luka (stanica) nekadašnje uske pruge Uskoplje-Zelenika. Sjeverno od Zelenike je selo Kuti, koje se prvi put spominje 1450. godine za vrijeme vladavine Stefana Vukšića Kosače, a ime je dobilo po svom specifičnom položaju „Kutak“. U Kutima se nalazi veliki broj crkava i ruševina crkava.

Idući dalje ka istoku, na 6. km od Herceg Novog, nalazi se turističko naselje Kumbor. Ime je dobilo po italijanskoj riječi „conborgo“, što u prevodu znači predgrađe (starog grada, Stoli). Predanje kaže da je grad Stoli potonuo u vrijeme zemljotresa. Kumbor se kao Combur spominje u Mletačkim dokumentima iz 1758. godine. U Kumboru je nekoliko sakralnih spomenika. Neposredno uz Jadransku magistralu smješten je prelijepi hotel „ Xanadu“, „A“ kategorije, sa bazenom, komfornim sobama, i uopšte visokim nivoom usluga. Idući dalje Jadranskom magistralom, na 8 km istočno od Herceg Novog nalaze se Đenovići, turističko naselje koje je po predanju bilo naseljeno i u grčko-rimsko doba, kao grčka naseobina Stoli (Stolium). I danas se lokalitet na zapadnoj obali Đenovića tako naziva. Predanje kaže da je bio stari grad koji je potonuo u more, vjerovatno zbog zemljotresa. I dan-danas se u moru, na nekoliko metara dubine, mogu opaziti zidine pravilnog geometrijskog oblika. Današnje ime Đenovići ( Gioneoevich) prvi put se spominje u mletačkim dokumentima. U samom mjestu je nekoliko sakralnih spomenika, odnosno crkava: Sv. Spiridona i Sv. Nikole, i ostaci crkve Simeona Stolnika.

Na 12. km istočno od Herceg Novog prostire se turističko naselje Baošići, u dužini od 2 km. Po jednom predanju ime je dobilo po porodici Balšić, koja je nastanjivala ovaj kraj, a po drugom po Baoši Cvjetkoviću, koji je ovdje naselio iz Zete 1590. godine.

Od davnina stanovnici Baošića su bili vrsni ribari i zanatlije, a posebno pomorci. Za procvata pomorstva u Boki, Baošići su u jednom periodu imali preko 30 brodova duge plovidbe i preko 50 pomorskih kapetana.. Baošići obiluju znamenitostima, a naročito iz vremena turske vladavine, iz koga su sačuvani ostaci utvrđenja Kulina.

Bijela, 42º 27' i 18º 40', gradić na sjevernoj obali Tivatskog zaliva. Orjentacija je Jadransko brodogradilište Bijela, odnosno dokovi brodogradilišta.

Dok se dokovi dižu ili spuštaju, obavezno je smanjiti brzinu plovila. Pristajanje je moguće samo uz dopuštanje uprave brodogradilišta. U neposrednoj blizini je pristanište hotela „Delfin“, gdje mogu pristati jahte i izletnički brodići. Mjesto je izloženo južnim vjetrovima i talasima. Snadbjevanje se vrši u mjestu Bijela. Od Herceg Novog Bijela je udaljena 13 km, u pravcu istoka. Nekada je to bilo selo vrsnih brodograditelja, pomoraca, ribara i vinogradara, a tradicija brodograditelja nastavljena je i do danas. Bijela je danas turističko naselje sa hotelima „Delfin“, i hotelom „Park“, kao i brojnim privatnim i društvenim smještajnim kapacitetom (vilama, pansionima).

Postoji mišljenje da je naziv Bijela postojao oduvijek, iako se prvi put Bijela spominje u jednom kotorskom dokumentu iz 1333. godine pod imenom „Sankti Petri“ (Sv. Petar), i to u okviru Kotorskog distrikta, dok se u jednom drugom dokumentu, iz 1355. godine, pominje pod sadašnjim nazivom. Zapravo, Sankti Petri je bilo ime lokaliteta gdje se nalazio benediktinski manastir i crkvica, a danas se taj lokalitet naziva Rake.

Naziv lokaliteta je, vjerovatno, vezan za prostrano i plodno polje duž kojeg je tekao potok nazivan i rijekom (otuda i naziv lokaliteta Podrijeku). Ima indicija o pripadnosti Bijele župi Dračevici, odnosno njenom središnjem mjestu unutar župe. U Bijeloj se nalaze značajni sakralni spomenici: crkva Riza Bogorodice, podignuta 1824. godine na mjestu stare crkve, sa izuzetno vrijednim fresko-slikarstvom; crkva Sv. Petra iz rane preromantike iz IX vijeka; crkva Sv. Gospođe.

Na početku tjesnaca Verige, a na 15. km istočno od Herceg Novog, smjestilo se malo naselje Kamenari; od tog mjesta trajekt prevozi putnike do Lepetana, na drugoj obali Bokokotorskog zaliva. Naziv je dobilo po vrsnim kamenorescima, kamenarima.

Mnoge crkve i palate na našoj obali, ali i u Veneciji, izgrađene su od nadaleko poznatog crvenog kamena iz zaseoka Đurići. Tjesnac Verige je širok svega 350 metara, i to je najuži tjesnac u Bokokotorskom zalivu. Priča se da je ime dobio po nevoljnom događaju iz 1624. godine, kako stoji u zapisima kada su u Boku uplovili gusari iz sjeverne Afrike, potom opustošili grad Perast. Nakon toga događaja, kako predanje kaže, Peraštani i Kotorani, da bi se obezbjedili od iznenadnih gusarskih upada, u najužem dijelu tjesnaca, razvili su s jedne obale na drugu, gvozdeni lanac-verige. Danas su Kamenari najpoznatiji po trajektu „Catari“. Trajekt skraćuje put oko Bokokotorskog zaliva. U ljetnom periodu radi non-stop, a zimi do 22,00 sata. U Kamenarima ima više sakralnih spomenika od kojih najviše dominira crkva Sv. Neđelja iz 1704. godine, izgrađena na brdu iznad Kamenara. Sa Kamenarima se završava čuvena Hercegnovska rivijera, koja pljeni svojom atraktivnošću, bilo da krstarite Bokokotorskim zalivom ili se vozite Jadranskom magistralom.