nas05052023bbbb

Gužva i dugo čekanje na graničnim prelazima, organizovanje trajektnog prevoza u snažnijem kapacitetu u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, saobraćajni kolapsi duž Jadranske magistrale i pilotaža u Boki – teme su o kojima je danas razgovarano na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje koja je održana u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg-Novi.

Uz predstavnike Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, NTO CG, Granične policije, opština Tivat i Budva, sjednici su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić, predsjednik Skupštine Opštine Ivan Otović, te potpredsjednici Mirko Mustur i Miloš Konjević. Sjednica Odbora započela je minutom ćutanja u znak odavanja pošte nevino stradalim žrtvama u gradovima Republike Srbije.

Promet na 11 najfrekventnijih graničnih prelaza u Crnoj Gori porastao je za čak 45% tokom 29. i 30. aprila ove u odnosu na prošlu godinu, istakla je u uvodnom dijelu predsjedavajuća Odborom Tamara Vujović, poslanica i odbornica.

“Uz tranzit, veliki problem je i izletnički turizam. Zbog velikih čekanja na granicama, turisti odustaju od izleta ili nose “gorak” osjećaj posjete Crnoj Gori”, kazala je Vujović.

Graničnu policiju opterećuju nedostatak kadra, sporije ili zaustavljene sanacije prelaza, ali uprkos svemu, biće otvorene sve ulazne i izlazne linije uz prvi i osnovni motiv a to je bezbjednost Crne Gore, kazao je v.d. načelnik Odsjeka za graničnu kontrolu Velibor Vučinić.

Riječ je o višegodišnjim problemima Herceg-Novog i uprkos stalnim intervencijama i urgencijama sa lokalnog ka državnom nivou, napravljeni su samo neznatni pomaci na bolje, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i uputio kritike nadležnima zbog neažurnosti.

“Na GP Sitnica je povećan promet nakon ukidanja putarine, a riječ je o prelazu sa dvije saobraćajne trake koji je primitivan i nedoličan ulasku u turistički grad. Duže od pet godina čekamo bilateralni sporazum između Crne Gore i Bosne i Hercegovine kako bismo dobili integrisani prelaz što bi smanjilo dužinu čekanja ulaska u državu”, kazao je predsjednik Katić.

Ponudio je i nekoliko rješenja za GP Debeli brijeg koji je najfrekventniji prelaz u Herceg-Novom, s obzirom na to da od 1. juna Hrvatska počinje primjenu pravila propisanih Šengenom.

“Potrebno je ili uvesti vinjetu za korišćenje ovog putnog pravca ili zabraniti tranzit tokom ljetnje turističke sezone i preusmjeriti ga na GP Ilijino brdo ili Vraćenoviće. Prošle godine 19. i 20. avgusta, Herceg-Novi je zbog tranzita bio paralisan, a kolone vozila su bile od Kamenara do oba granična prelaza sa Hrvatskom. Bojim se da ćemo, ako se ovako nastavi, ostati bez visokoplatežnih gostiju. Apelujem na članove Odbora da uputi zaključke i inicira da Vlada i nadležna ministarstva što urgentnije rješe ovaj problem Herceg-Novog. Sada je kasno za ovu sezonu da se išta rješava, a pravo vrijeme za započeti pripreme je čim glavna sezona završi”, kazao je predsjednik Katić.

Potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Miloš Konjević kazao je da Koordinacioni odbor za praćenje turističke sezone čiji je predsjednik, rješava tekuće probleme na lokalnom, ali ne može na državnom nivou.

“Ministri su oduvijek zaobilazili Herceg-Novi pa tako ni danas nema ministra ekonomskog razvoja i turizma Đurovića. Mi nemamo nerješivih problema koji se tiču nas na lokalnom nivou, ali ne možemo one koji ne zavise od nas. Prelaz sa Bosnom i Hercegovinom na Zupcima je spreman, čeka se dalje država Crna Gora”, kazao je potpredsjednik Konjević.

Bilo koji problem koji se tiče turizma je gorući jer je riječ o privrednoj grani koja je vodeća u Crnoj Gori, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Mirko Mustur.

“Ako bilo koji segment zakaže, to rezultira negativnim efektima na turizam”, istakao je potpredsjednik Mustur.

Trajektni prevoz na liniji Kamenari – Lepetane trenutno se obavlja sa tri trajkta i nema dužeg čekanja, informacija je JP Morskog dobra, novog vlasnika ovog preduzeća.

Kako je istakla predsjedavajuća Odborom Vujović, trajektni prevoz Herceg-Novi razmatra kao prelazno rješenje do nekog trajnijeg i modernijeg projekta koji će omogućiti savremene i brze saobraćajnice.

Riječ je o veoma frekventnoj liniji koja nema potrebu državnog subvencionisanja kao u susjednoj Hrvatskoj, kazao je predsjednik Opštine Katić, pozdravio napore nadležnih ali dodao da problem još nije rješen.

“Mi planiramo i uvođenje još jedne linije od Zelenike do Rosa do trenutka izgradnje tunela ili mosta, jer na Rosama gradimo dio putne infrastrukture. To je način da se prevaziđe gužva u Tivtu, do aerodroma i dalje. Već 30 godina slušamo kako Herceg-Novi neće dobiti novac za izgradnju tunela ili mosta jer novac mora da ide u privatne džepove. Hoće li sada ići u budžet preduzeća ili ne, građanima Herceg-Novog to ništa ne znači ako će oni i dalje da čekaju i plaćaju. To je ogromno gubljenje vremena. Svaki građanin Herceg-Novog ili gost mora da utroši pola sata do 40 minuta da pređe na drugu obalu. Nema više argumenata za odugovlačenje i potrebno je odmah rješiti problem”, kazao je predsjednik Katić.

Povlastice koje očekuju građane Herceg-Novog po pitanju trajektnog prevoza pozdravio je potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i upitao da li je u redu to što Herceg-Novi više nije sjedište preduzeća koje gazduje trajektom.

“Luka je vraćena Budvi, Pine Tivtu, a trajekt je otišao u Budvu. Ispaštamo 33 godine i veoma je važno da dio prihoda od trajektnog prevoza ide u budžet Opštine Herceg-Novi. Želim da pohvalim povlastice koje će imati naši građani prilikom prevoza, a prenosim i pitanje privrednika da li će biti olakšica i za njih, te da li će ih imati i ekipe Čistoće radi održavanja 80 odsto teritorije Luštice koliko pripada Herceg-Novom”, istakao je potpredsjednik Konjević.

Lokalna uprava je obavjestila i Ministarstvo kapitalnih investicija koje su to neuralgične saobraćajne tačke kako bi uspjeli da nađu adekvatno rješenje pred početak glavne turističke sezone, kazao je potpredsjednik Mustur.

Preuzimanjem trajektnog prevoza, državi je vraćeno 10 miliona eura koliki je očekivani godišnji prihod, kazao je predsjednik Odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović.

“Sjedište Morskog dobra koje upravlja trajektnim prevozom je u Budvi, a na teritoriji Herceg-Novog nema tehničkih uslova za sjedište kompanije. Kada je riječ o povlasticama za privredna lica i ostale kompanije, poznat je cjenovnik i mjesečna pretplata, dok je za ostalo moguće da lokalne uprave podnesu inicijativu”, objasnio je Rađenović.

Poslednja tačka bila je obavljanje pilotaže u Boki Kotorskoj koja postaje poznata kruzing destinacija.